U 2019. godini, otprilike jedan od tri građanina EU-a u dobi od 16 do 74 godine prijavio je sigurnosne incidente prilikom korištenja Interneta u privatne svrhe, navodi Eurostat povodom Dana sigurnijeg Interneta (11. veljače).

Tijekom tog razdoblja, krađa identiteta bio je najčešći sigurnosni incident. 26% ljudi u EU-u prijavilo je da su primili lažne poruke, poznate kao krađe identiteta. Preusmjeravanje na lažne web stranice koje traže osobne podatke (pharming) bio je drugi najčešći sigurnosni incident prijavljen (12% ljudi).

Udio ljudi koji su imali probleme vezane uz sigurnost prilikom korištenja Interneta u privatne svrhe varirao je u državama članicama EU. Najveće stope zabilježene su u Danskoj (50%), a slijede je Francuska (46%), Švedska (45%), Malta i Nizozemska (obje 42%), Finska (41%) i Njemačka (40%).

Suprotno tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Litvi (7%), Poljskoj (9%), Latviji (10%), Bugarskoj (13%) i Grčkoj (13%).

U 2019. godini je 44% građana EU u dobi između 16 i 74 godine tvrdilo da su ograničili svoje privatne internetske aktivnosti u posljednjih 12 mjeseci zbog sigurnosnih briga.

Aktivnost koju su ljudi uglavnom izbjegavali zbog sigurnosnih problema bila je pružanje osobnih podataka uslugama socijalnog ili profesionalnog umrežavanja (25% stanovništva). Pitanja sigurnosti ograničila su ili spriječila 19% ljudi da koriste javni WiFi, a 17% da preuzimaju softver, aplikacije, glazbu, video datoteke, igre ili druge datoteke, dok je 16% izvijestilo da je izbjeglo kupovinu na mreži, a 13% osoba prestalo je koristiti internetsko bankarstvo.

Sigurnost je manje utjecala na komunikaciju s javnim službama ili upravama (8%).

Krađu internetskog identiteta i zlouporabu osobnih podataka dostupnih na Internetu, što rezultira npr. diskriminaciju, uznemiravanje ili maltretiranje, prijavilo je 1% stanovništva.

3% ljudi pretrpjelo je lažnu upotrebu kreditne ili debitne kartice, 3% gubitak dokumenata, slika ili drugih podataka zbog virusa ili druge računalne infekcije, poput crva ili trojanskog konja, a 2% se suočilo s problemom da je njihova društvena mreža ili račun e-pošte bio hakiran, a sadržaj objavljen ili poslan bez znanja internetskog korisnika.

1% stanovništva EU (2% onih koji su koristili Internet u posljednjih 12 mjeseci) doživjelo je financijski gubitak uslijed krađe identiteta, lažnih poruka ili preusmjeravanja na lažne web stranice.

 

Izvor: https://www.bug.hr/