Internet adrese su „isparile“ još u lipnju 2015. godine i više nije bilo mjesta niti za jednu novu po postojećem IPv4 protokolu. Naime, za njega je davne 1981. godine bilo namjenjeno 4,3 milijardi adresa i nakon što je taj broj dostignut, prešlo na noviji i napredniji IPv6 protokol.

A pripreme su započele još prije 20 godina kad se kreirao IPv6, ali u ono je vrijeme bio preskup i prekompliciran da bi imao ikakve koristi. Ipak, 2012. stvari su se promijenile i 6. lipnja te godine na World IPv6 Launch Day počela je nova povijest za internetski protokol.

Izdržao je stariji protokol 34 godine i na tome treba biti zahvalan, obilježio je jedan period, no vrijeme je za drugi. A u brojkama to glasi ovako: IPv4 omogućava spomenute 4,3 milijarde unikatne adrese, a IPv6 njih 340 sekstiliona (10^36.), što je moguće jer IPv6 ima 128-bitnu adresu, za razliku od 32-bitne kod IPv4.

Prednosti u odnosu na IPv4 su samim time značajne, pa je jasno da se novi standard želi što prije uvesti na tom polju. Zato su stručnjaci nedavno upozoravali vlasnike domena da naprave prijelaz jer će to ionako morati napraviti prije ili kasnije. A sad je polako stiglo to “kasnije”.

Međunarodna organizacija za dodjeljivanje domena (ICANN) bila je ta koja je sugerirala mrežnim operaterima prelazak na internet protokol verziju IPv6 umjesto IPv4 prije šest godina, a zatim i svake godine nakon toga. Shvatili su da moraju početi sa sugestijama prije tri godine, odnosno u trenutku kada se broj adresa pod IPv4 protokolom smanjio ispod osam milijuna u Latinskoj Americi i Karibima. U ovom trenutku IPv6 čini četvrtinu svih adresa u ovom trenutku.

Inače, ICANN upravlja domenama alociranjem IP adresa diljem svijeta, a najznačanije je što su neprofitna organizacija i neovisni od ijedne vlade, pa i američke. To je bitno napomenuti jer su 1998. godine nastali upravo u Sjedinjenim Američkim Državama. Bez njih razvoj interneta ne bi bio ovakav kakav jest, to je sigurno…

 

Izvor: http://www.ictbusiness.info