Hrvatski građani nemaju naviku mijenjati lozinke

Hrvatski građani još uvijek nemaju naviku mijenjati lozinke, ne prijavljuju internetske prijevare nadležnim institucijama i oslanjaju se uglavnom na savjete prijatelja, a ne stručnjaka kada je u pitanju sigurnost na internetu, pokazuje omnibus istraživanje kojim Hrvatska udruga banaka (HUB) nastavlja osvješćivati građane o važnosti zaštite od internetskih prijetnji. Ohrabruju pritom ipak rezultati koji pokazuju da se prepoznaje potreba za edukacijom u ovom području.

Rezultati istraživanja provedenog početkom lipnja 2016. na uzorku od 610 korisnika interneta, pokazuju da i dalje ponavljamo najučestaliju grešku – ne mijenjamo naše lozinke. Tako čak 60 posto građana lozinke ne mijenja nikada ili samo kada zaborave staru lozinku, a jedna četvrtina građana na promjenu lozinke odlučuje se samo jednom godišnje.

U zaštiti naših računala i sadržaja koje izmjenjujemo putem interneta prvu liniju obrane čini antivirusna zaštita koju bi svatko trebao imati instaliranu na svom računalu i redovito je ažurirati. Iako je instaliranu ima 95 posto građana, polovica njih nije dobro ili uopće upoznata čemu antivirusna zaštita služi i kako funkcionira.

„Istraživanje pokazuje da građani još uvijek nisu svjesni potencijalnih opasnosti koje vrebaju. Tome u prilog ide i činjenica kako više od trećine građana (35 posto) tvrdi da nisu ugroženi, a gotovo polovica (45 posto) uopće ne razmišlja da bi upravo oni mogli postati žrtvom internetskih prijevara. Samo je manji broj građana svjestan potencijalnih prijetnji koje vrebaju na internetu, pa tako tek 20 posto njih smatra da su izloženi ili ugroženi internetskim napadima“, kaže istraživanje

Kada se građane pita što poduzimaju kada postanu žrtvom internetske prijevare, 45 posto tvrdi da se nikada nisu susreli s pokušajima prijevare. Ništa neće poduzeti 28 posto građana, a još će ih manje upozoriti svoje suradnike, prijatelje ili rođake (22 posto). Iako bi svaki slučaj trebalo prijaviti banci ili policiji, nadležnim institucijama ovakve prijetnje prijavi samo 12 posto građana.

O sigurnosti na internetu važno je biti dobro informiran, a u slučaju potencijalne internetske prijevare nužno je zatražiti pomoć stručnjaka. Ispitanici su stoga upitani putem kojih kanala se informiraju o načinima zaštite od računalnih napada. Odgovori pokazuju da se nažalost samo 10 posto građana konzultira s IT stručnjacima. Građani se još uvijek najviše oslanjaju na savjete svojih prijatelja, suradnika ili rođaka (35 posto) ili objašnjenje traže pretragom interneta (16 posto). Ostali to ne smatraju relevantnom temom, do informacija dolaze slučajno ili smatraju da znaju sve o sigurnosti na internetu.

Građani ipak prepoznaju nužnost edukacije kao načina bolje prevencije internetskih napada. „Smatramo ohrabrujućim podatkom što 41 posto građana smatra kako bi se trebali više educirati o sigurnosti na internetu. Međutim, s druge strane zabrinjavajuće je da, iako su djeca već od malih nogu izložena internetskim sadržajima, škole kao mjesto edukacije podržava 18 posto građana. Slično tome, samo 13 posto smatra da bi se edukacija trebala provoditi na radnome mjestu, iako upravo tamo najčešće baratamo osjetljivim dokumentima“, izjavio je Milan Parat, predsjednik Odbora za sigurnost HUB-a.

Izvor: ICTBusiness.info

Koristimo kolačiće kako bi poboljšali Vaše korisničko iskustvo i funkcionalnost stranice. Više informacija o kolačićima možete pronaći ovdje.

Ključni su za upotrebu Internet stranice i bez istih stranica nema svoju punu funkcionalnost. Nastavkom surfanja i kupovinom neophodni se kolačići smatraju prihvaćenima. Funkcionalni kolačići mogu uključivati kolačiće koji pružaju uslugu koju je korisnik zatražio.

cookies_permission

Za pohranu prihvaćanja kolačića.

Ističe: 1 godina

Vrsta: HTTP

Prikupljaju se anonimno, ne mogu pratiti aktivnosti korisnika na drugim Internet stranicama i služe za praćenje ponašanja korisnika te u svrhu mjerenja ponašanja publike i sastavljanja izvješća za poboljšanja Internet stranice. Ovi kolačići omogućuju prijenos podataka u treće zemlje, uključujući SAD.

cookies_permission_analiza

Za pohranu prihvaćanja analitičkih kolačića.

Ističe: 1 godina

Vrsta: HTTP

sbjs_current

Za pohranu detalja preglednika.

Ističe: Sesija

Vrsta: HTTP

sbjs_current_add

Dodatni metapodaci o izvoru prometa trenutne sesije korisnika.

Ističe: Sesija

Vrsta: HTTP

sbjs_first

Bilježi izvor prometa prvog posjeta korisnika web stranici (npr. izvorni UTM parametri).

Ističe: 6 mjeseci

Vrsta: HTTP

sbjs_first_add

Pohranjuje dodatne pojedinosti o izvoru prometa za prvi posjet korisnika.

Ističe: 6 mjeseci

Vrsta: HTTP

sbjs_migrations

Prati prijelaze između izvora prometa, primjerice kada korisnik mijenja kampanje ili preporuke.

Ističe: 6 mjeseci

Vrsta: HTTP

sbjs_session

Prati podatke o prometu specifične za sesiju, kao što je izvor preporuke za trenutni posjet.

Ističe: Sesija

Vrsta: HTTP

sbjs_udata

Pohranjuje skupne korisničke podatke, kao što je kombinacija izvora prometa kroz posjete.

Ističe: 6 mjeseci

Vrsta: HTTP

Kolačići su male tekstne datoteke koje internetske stranice koriste kako bi unaprijedile korisničko iskustvo.

Zakon dopušta spremanje kolačića na vaš uređaj ako je to izričito potrebno za rad stranice. Za sve ostale vrste kolačića trebamo vašu suglasnost.

Ove stranice koriste različite vrste kolačića. Neke kolačiće postavljaju usluge trećih strana koje se prikazuju na našim stranicama.

Vašu suglasnost za Izjavu o kolačićima na našim internetskim stranicama možete u bilo kojem trenutku promijeniti ili povući.

Više informacija o tome tko smo mi, kako nas možete kontaktirati i kako obrađujemo vaše osobne podatke možete pronaći u našoj Politici privatnosti.

Molimo vas da pri kontaktiranju vezano za vašu suglasnost navedete svoj ID broj suglasnosti i datum isteka iste.